Zašto je normalno biti go?

Nudizam nas uči da prihvatimo sebe onakvim kakvim jesmo, pomaže nam da se osećamo slobodni i neopterećeni od svih nametnutnih normi i tabua. Odbacivanjem odeće oslobađamo um.

Zasto je Normalno biti go

Saznajte zašto je normalno biti go i kako golotinja može pomoći da prihvatite svoje telo i pronađete slobodu uma i duha.

Upravo je redovno viđanje pravih, nesavršenih tela ono što mi je pomoglo da redefinišem svoju percepciju lepote.

Kada prvi put čujemo reč nudizam, mnogima se javi osećaj nelagode. Društvo nas od malih nogu uči da telo treba sakrivati, da je golotinja nešto intimno, čak sramotno. A šta ako bismo rekli da je upravo ta golotinja – sasvim normalna?

Kao neko ko je odrastao u okruženju gde je skidanje pred drugima bilo tabu, prvi odlazak na nudističku plažu za mene je bio istinsko otkrovenje. Bio je to trenutak kada sam shvatio da golo telo nije nešto što treba skrivati, već prihvatiti kao prirodno stanje. Niko na toj plaži nije gledao ko je kakvog oblika, da li ima višak kilograma ili savršeno izvajano telo. Ljudi su bili jednostavno slobodni.

Kada je normalno biti go?

Kada se preselimo u sredinu gde je odnos prema telu drugačiji, perspektiva se menja. U nekim kulturama je normalno da se presvlačimo migoljeći se ispod peškira, dok je u drugima potpuno prirodno tuširati se i presvlačiti u svlačionicama bez skrivanja.

Kada sam prvi put video ljude kako se potpuno opušteno presvlače nasred ulice posle biciklističke trke, bio sam u šoku. Ali posle nekog vremena, postalo mi je jasno – ljudi jednostavno ne pridaju značaj golotinji na način na koji sam ja to činio. – Miloš (35) , biciklista iz Kragujevca

Na plažama širom Evrope možete videti žene različitih godina i oblika tela kako bezbrižno uživaju u suncu u toplesu, bez da iko trepne okom. Naturisti, ali i oni koji to nisu, shvataju da svi imamo pravo da budemo svoji, bez straha od osude. Golotinja nije čin provokacije – ona je čin slobode.

U svakoj situaciji kada nam odeća nije potrebna ili je suvišna je normalno biti go – odgovor koji će te često čuti kod nudista.

Prihvatanje sebe

U svetu u kojem su nam servirani „ideali lepote“ kroz društvene mreže i reklame, mnogi od nas razvijaju nesigurnosti o svom telu. Upoređujemo se sa drugima, tražimo mane u ogledalu, osećamo sram kada nismo „savršeni“. Ali šta uopšte znači biti „savršeni“?

Upravo je redovno viđanje pravih, nesavršenih tela ono što mi je pomoglo da redefinišem svoju percepciju lepote.

Svlačionice u teretanama, zajednički tuševi, nudističke plaže – sve su to mesta gde se vidi realnost: telo nije savršeno, niti treba da bude. Telo je normalno.

Na kraju, sigurnost u sebe ne dolazi iz idealne figure, već iz unutrašnjeg prihvatanja. Nije stvar u tome da nikada ne osećamo nesigurnost, već u tome da naučimo kako da se nosimo s njom.

Biti go – stanje uma

Biti go nije samo fizičko stanje – to je način razmišljanja. To je sloboda od društvenih stega, od nametnutih pravila i od osećaja da svoje telo moramo stalno sakrivati i popravljati.

Prvi put kada sam se skinuo na nudističkoj plaži, bilo mi je neprijatno. Osećao sam se izloženim, ranjivim. Ali ubrzo sam shvatio – nikoga nije bilo briga. Ljudi su razgovarali, plivali, sunčali se – i svi su bili svoji, bez srama, bez straha.

Nudisti na plažama ne vide telo – vide osobu. Vide smeh, opuštenost, uživanje u trenutku. Golotinja nije seksualna, nije provokativna – ona je prirodna.

Prirodno je biti go

Ako bismo mogli da odbacimo društvene norme koje nas uče da je telo nešto što treba skrivati, možda bismo konačno naučili da se osećamo udobno u sopstvenoj koži. Prihvatanje sopstvenog tela onakvim kakvo jeste – bilo da je puno, mršavo, mišićavo, sa strijama, celulitom ili borama – donosi neverovatan osećaj slobode.

Možda je upravo prihvatanje golotinje – prvo pred sobom, a onda i pred drugima – ključ do oslobađanja od nesigurnosti.

Jer na kraju dana, biti go nije stvar tela – već stanja uma.

Da li postoje situacije u kojima možete reći da je normalno biti go čak i pred nepoznatim osobama oko vas?

 

Nema komentara na ovaj članak.

Ostavite odgovor

Your email address will not be published. Neophodna polja su označena *